Europa strahuje nakon američkog napada u Venezueli: Danci imaju scenarij za Grenland

U njihovoj najcrnjoj verziji događaja, Trump bi jednostavno objavio da Grenland postaje američki “protektorat”, računajući na to da Danska i njezini saveznici nemaju ni političku ni vojnu snagu da mu se suprotstave, piše The Atlantic.

Takav scenarij još je donedavno zvučao kao pretjerivanje, no nakon što su američke snage srušile venezuelskog predsjednika Nicolása Madura i nakon što je Trump ustvrdio da SAD sada “upravlja Venezuelom”, zabrinutost u Kopenhagenu više ne djeluje neutemeljeno. U Danskoj se već mjesecima govori o mogućnosti da Washington pokuša pripojiti Grenland - silom, političkim pritiskom ili financijskim obećanjima lokalnom stanovništvu od svega 56 tisuća ljudi, osobito kroz buduće rudarske projekte.

Dodatno ulje na vatru dolilo je ponašanje ljudi bliskih Trumpu. Nakon operacije u Venezueli, Katie Miller, supruga jednog od njegovih najbližih suradnika Stephena Millera, objavila je na društvenim mrežama kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom uz poruku “USKORO”. Danski dužnosnici priznaju da su bili i bijesni i uznemireni. Nedugo zatim, Trump je u intervjuu otvoreno rekao: “Treba nam Grenland, apsolutno.”

Do sada su europski lideri uglavnom ignorirali takve izjave, no nakon događaja u Venezueli ton se promijenio. Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da se Trumpove prijetnje moraju shvatiti ozbiljno. “Nažalost, mislim da američkog predsjednika treba uzeti za riječ kada govori da želi Grenland”, rekla je za dansku javnu televiziju.

Vojna akcija na stolu?

Američki dužnosnici i Trumpovi saveznici nastoje smiriti situaciju, tvrdeći da vojna akcija nije na stolu. No sam Trump nikada izrijekom nije isključio uporabu sile. Ako bi se to dogodilo, upozoravaju europski analitičari, NATO bi se našao pred najvećom krizom u povijesti. Napad jedne članice Saveza na teritorij druge značio bi faktički kraj savezništva. “Ako SAD napadne drugu članicu NATO-a, sve prestaje”, poručila je Frederiksen.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul podsjetio je da Grenland, kao dio Kraljevine Danske, potpada pod članak 5. NATO-a, prema kojem je napad na jednu članicu napad na sve. No iza zatvorenih vrata europski dužnosnici priznaju da obrana Grenlanda u praksi gotovo i ne bi bila moguća. “Ne bismo ga mogli obraniti. Nemojmo se zavaravati”, rekao je jedan visoki europski izvor, prenosi Večernji list.

S druge strane, dio Grenlanđana vidi Trumpovu ambiciju kao priliku. Najglasniji među njima je Jørgen Boassen, poznat po nošenju MAGA kapa i majica s Trumpovim likom. On tvrdi da mnogi na otoku žele veću neovisnost od Danske i da američki interes vide kao šansu za novi početak. “Trump je za nas sada spasitelj”, poručuje Boassen, iako ankete ne pokazuju široku podršku ideji priključenja SAD-u.

Europski čelnici takav pogled ne dijele. Britanski premijer Keir Starmer poručio je da o budućnosti Grenlanda mogu odlučivati isključivo Grenlanđani i Kraljevina Danska, dok je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot bio još izravniji: “Grenland nije ni za uzimanje ni za prodaju.”

Bivši američki veleposlanik u Danskoj Rufus Gifford smatra da Trump vjerojatno neće odmah posegnuti za vojskom, ali da bi mogao koristiti američku sigurnosnu potporu Ukrajini kao sredstvo pritiska na europske saveznike, uključujući Dansku. Prema riječima jednog bivšeg visokog američkog dužnosnika, upravo je strah od Trumpove odmazde razlog zašto NATO čelnici dugo nisu glasno reagirali na njegove teritorijalne ambicije.

Zabrinutost u Kopenhagenu dodatno je porasla nakon što je Trump imenovao posebne izaslanike i povjerenike za arktička pitanja te ljude bliske svojoj administraciji uključio u planove povezane s Grenlandom. Sve to mnogi tumače kao znak da predsjednik ne odustaje od svojih ideja.

Trump spreman za silu

Nedavna vojna akcija u Venezueli samo je učvrstila uvjerenje da je Trump spreman svoje zahtjeve poduprijeti silom. Diplomati u Bruxellesu i Kopenhagenu strahuju da bi Grenland mogao postati sljedeći test njegove politike “topovnjačke diplomacije”. “Možda ćemo ga uzeti, možda ne. Ali nakon onoga što se dogodilo u Caracasu, tko se još usudi blefirati s Trumpom?”, citira jedan od njegovih bliskih saveznika.

U Danskoj se, kako kažu tamošnji političari, miješaju nevjerica i tjeskoba. Mnogi smatraju da bi Trump sve svoje sigurnosne ciljeve na Arktiku mogao ostvariti i bez ikakvog sukoba - kroz suradnju s Danskom, dugogodišnjim američkim saveznikom. “Ako Amerikanci žele bazu, neka kažu gdje. Ako žele radar, postavit ćemo ga”, rekao je jedan danski zastupnik. “Ali nasilno preuzimanje teritorija saveznika imalo bi katastrofalne posljedice za odnose Zapada.”